Komšić o Lagumdžijinoj odluci da podrži rezoluciju koja osuđuje Iran: Bespotreban čin koji nanosi štetu

Smajić: Zaobilaženje institucija i ustavni hazard

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Džemal Smajić (SBiH), uputio je javnu kritiku ambasadoru Zlatku Lagumdžiji, upitavši u čije ime on zapravo djeluje – Željke Cvijanović ili Denisa Bećirovića?

„Izuzetno zabrinjava informacija da je ambasador donio odluku o kosponzorstvu bez prethodne odluke Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu jedino nadležno za vođenje vanjske politike“, izjavio je Smajić. On naglašava da, ako Predsjedništvo nije donijelo zvaničnu odluku, a sjednica koju je zakazala Cvijanović još nije održana, Lagumdžija je postupio samoinicijativno i mimo institucionalnih procedura.

Smajić postavlja i pitanje eventualne usmene saglasnosti člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, koji je i predložio Lagumdžiju za ambasadorsku poziciju, ističući da Bosna i Hercegovina ne smije nastupati na osnovu pojedinačnih procjena bilo kojeg ambasadora, već isključivo koordinisano i transparentno.

Komšić: Bespotreban čin koji nanosi štetu ugledu države

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je da ga je ambasador Lagumdžija kontaktirao više puta, ali da mu je on svaki put jasno izrazio protivljenje kosponzorisanju ove Rezolucije.

„U toj Rezoluciji se osuđuje Iran jer je dejstvovao po tim zemljama, ali se nigdje ne pominje pravo Irana na odbranu prema Povelji UN-a, s obzirom na to da on nije prvi započeo te aktivnosti. Mislim da Bosni i Hercegovini ovo ne donosi nikakvu korist, a može nanijeti veliku štetu“, naglasio je Komšić.

Komšić je otkrio i hronologiju događaja u Predsjedništvu:

• Zakašnjeli zahtjev: Željka Cvijanović je zatražila vanrednu sjednicu 11. marta u 15 sati, što je prema Komšićevim riječima bilo prekasno jer bi se sjednica održala tek nakon što je izjašnjavanje u New Yorku već završeno.
• Problem reciprociteta: Komšić je podsjetio Lagumdžiju da tri zemlje predlagača (Emirati, Bahrein i Oman) nisu glasale za Rezoluciju o Srebrenici, upitavši zašto BiH sada „uleće“ u ovaj geopolitički procijep bez zahtjeva i od strane SAD-a.

Diplomatski haos: Između zalivskih poziva i ruskih inicijativa

Dok su sve evropske države prihvatile zahtjev za kosponzorstvo koji je u ime Vijeća za saradnju arapskih država (GCC) uputio Bahrein, Bosna i Hercegovina je to učinila bez konsenzusa u Sarajevu. Komšić napominje da se paralelno pojavila i ruska rezolucija kojom se osuđuje napad na Iran, ali da je i prema njoj bio protiv jer je smatrao licemjernom nakon ruske agresije na Ukrajinu.

„Šteta je pričinjena. Kako će se to odraziti na našu poziciju, vidjećemo. Nadam se da šteta neće biti prevelika i da će analizatori imati u vidu svu kompleksnost našeg haotičnog sistema diplomatsko-konzularne mreže“, zaključio je Komšić.

Ovaj slučaj još jednom potvrđuje duboku nekoordinisanost unutar bosanskohercegovačke diplomatije, gdje se strateške državne odluke donose u sivoj zoni između usmenih saglasnosti i zaobilaženja ustavnih procedura.